Budite li se no\u0107u zbog stiskanja ili \u0161kripanja zuba? Osje\u0107ate li ujutro zamor ili bol u \u017eva\u010dnim mi\u0161i\u0107ima? Jesu li Vam ujutro zako\u010deni \u010deljusni zglobovi? Osje\u0107ate li bol ili poja\u010danu osjetljivost zubi na hladno\u0107u? Primje\u0107ujete li da su vam zubi istro\u0161eni? Imate li \u010deste glavobolje ili bolove u podru\u010dju lica?<\/strong><\/p>\n <\/p>\n \u0160kripanje i stiskanje zuba vjerojatno postoji otkad je i \u010dovjeka. Mnoge kulture kroz povijest povezuju patnju, fizi\u010dku bol, \u201cludilo\u201d i \u0161kripanje zuba. U Bibliji imamo nekoliko potvrda o tome u Starom i u Novom Zavjetu, a tek od pro\u0161log stolje\u0107a znamo da to nisu zli duhovi.<\/p>\n Termin potje\u010de od starogr\u010dke rije\u010di brychein: \u0161krgut zuba.<\/p>\n Ameri\u010dka Akademija Orofacijalne boli definira bruksizam kao dnevnu ili no\u0107nu parafunkcijsku aktivnost koja uklju\u010duje stiskanje, \u0161kripanje, \u0161krgutanje, mljevenje zubima. Ono se mo\u017ee jasno klini\u010dki dijagnosticirati na osnovi postojanja ekscesivnih brusnih faseta na zubima koje nisu mogle nastati normalnom mastikacijom.<\/p>\n Prema istra\u017eivanjima bruksizam danas varira do 20 %. Velik raspon incidencije mo\u017ee se objasniti upravo \u010dinjenicom da\u00a0 80 % ljudi koji imaju neke od simptoma nije svjesno parafunkcije. Poznato je da 20 % ljudi sti\u0161\u0107e zubima danju, a 10 % ljudi koji imaju iste simptome no\u0107u. Bruksizam je naj\u010de\u0161\u0107i u adolescentnoj dobi i u pedesetim godinama \u017eivota, a starenjem, \u010dini se, postaje rje\u0111i.<\/p>\n Uzroci ovih navika proizlaze iz stanja zuba, posljedica\u00a0 su nepovoljnih odnosa gornje i donje \u010deljusti zbog manjka zuba, ortodontskih problema te nepovoljno usvojenih navika koji dovode do otkidanja, pomicanja i tro\u0161enja zuba. Ne-dentalni uzroci su emocionalni distres, duboki bolni podra\u017eaji koje pacijent trpi kao i razli\u010dite traume. Sile koje djeluju na zubne strukture zajedno s mi\u0161i\u0107ima, ligamentima i \u010deljusnim zglobovima obi\u010dno su do tri puta ja\u010de od mastikacijskih, a sile stiskanja i \u0161kripanja mogu biti i tisu\u0107u puta ja\u010de od normalnih \u017eva\u010dnih sila. To je razlog obilnog \u201etro\u0161enja zuba\u201d, pucanja cakline i ispuna, preosjetljivosti zuba, povla\u010denja zubnog mesa i destabilizacije pojedina\u010dnih zuba (klimanje).<\/p>\n Mi\u0161i\u0107i lica su preoptere\u0107eni i \u010desto hipertrofiraju, jednostrano ili obostrano. Elektromiografski se uo\u010dava abnormalno visok tonus mi\u0161i\u0107a.<\/p>\n Pacijenti \u010desto opisuju bolne senzacije kroni\u010dnog tijeka u podru\u010dju lica i \u010deljusnih zglobova. Zglobovi na preoptere\u0107enost reagiraju vrlo kompleksno. Prvenstveno se tro\u0161i zglobni fibrozni jastu\u010di\u0107, raste\u017eu se vezivne ligamentne strukture koje su odgovorne za otvaranje i zatvaranje \u010deljusti.<\/p>\n Posljedice dugotrajnog bruksizma \u010desto dovode do ograni\u010denog otvaranja usta, mi\u0161i\u0107nih spazmova, bolova i nezgodnih zvu\u010dnih signala \u0161kljocanja.<\/p>\n <\/p>\n Privremena ili reverzibilna terapija podrazumijeva privremeno mijenjanje postoje\u0107ih okluzalnih odnosa ili polo\u017eaja donje \u010deljusti. Izvodi se pomo\u0107u specijalnih mobilnih, tzv. stabilizacijskih ili relaksacijskih udlaga, koje privremeno mijenjaju postoje\u0107i kontaktni odnos zuba. U\u010dinak je privremen jer se nakon uklanjanja udlage okluzalni odnosi vra\u0107aju u prija\u0161nje stanje.<\/p>\n U najve\u0107em broju slu\u010dajeva slu\u017ei kao po\u010detni oblik terapije s ciljem ubla\u017eavanja simptoma, opu\u0161tanja \u017eva\u010dnih mi\u0161i\u0107a i stabilizacije odnosa u \u010deljusnim zglobovima. Eventualni uspjeh okluzalne terapije ukazuje na opravdanost promjene postoje\u0107ih okluzalnih odnosa u terapijske svrhe, upu\u0107uje na dobru prognozu i pru\u017ea konkretne smjernice za definitivnu rekonstrukciju okluzije.<\/p>\n Definitivna ili ireverzibilna terapija je svaka dentalna intervencija koja trajno mijenja postoje\u0107e stanje zagriza, kontaktni odnos zuba ili polo\u017eaj donje \u010deljusti u terapijske svrhe. Podrazumijeva uravnote\u017eenje zagriza selektivnim bru\u0161enjem, konzervativnu terapiju plombama, protetsku rekonstrukciju i ortodontsku terapiju. Budu\u0107i da se trajno mijenja postoje\u0107i kontaktni odnos zuba ili polo\u017eaj mandibule, terapijski cilj nastoji se posti\u0107i sa \u0161to manje promjena u postoje\u0107oj okluziji.<\/p>\n Naime, kada su dovoljne samo male promjene u kontaktnom odnosu zuba, okluzija se mo\u017ee uravnote\u017eiti tzv. selektivnim bru\u0161enjem, ali samo i isklju\u010divo u slu\u010dajevima gdje se uravnote\u017eenje okluzije mo\u017ee posti\u0107i bru\u0161enjem u caklini zuba (prvi, vanjski sloj zuba). U slu\u010dajevima u kojima se cilj ne mo\u017ee posti\u0107i bru\u0161enjem u caklini, indicirana je rekonstruktivna terapija plombama, inlayima, onlayima, overlayima te fiksnim ili mobilnim zubnim nadomjescima koji \u0107e nadoknaditi izgubljene zube i uspostaviti \u017eeljeni kontaktni odnos.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0160KLJOCANJE, \u0160KRIPANJE, STISKANJE ZUBIMA Budite li se no\u0107u zbog stiskanja ili \u0161kripanja zuba? Osje\u0107ate li ujutro zamor ili bol u \u017eva\u010dnim mi\u0161i\u0107ima? Jesu li Vam ujutro [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":751,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-985","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-unkategorisiert"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/visual-arsdentis.hr\/de\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/985","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/visual-arsdentis.hr\/de\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/visual-arsdentis.hr\/de\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/visual-arsdentis.hr\/de\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/visual-arsdentis.hr\/de\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=985"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/visual-arsdentis.hr\/de\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/985\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/visual-arsdentis.hr\/de\/wp-json\/wp\/v2\/media\/751"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/visual-arsdentis.hr\/de\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=985"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/visual-arsdentis.hr\/de\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=985"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/visual-arsdentis.hr\/de\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=985"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Dentalna terapija kombinira se s psiholo\u0161kom po potrebi, a mo\u017ee biti dvojaka;<\/h4>\n